KOMUNA, kao i falkuša, privatizirana!

Pisali smo već o "projektu" Eko muzej (post od 5.3.2011.: Što je to kultura u Gradu Komiži?). Tema su bili troškovi "projekta", osobito za domjenke odabranoga društva. Sada, kada su završeni radovi u prizemlju Komune, i postavljene "slike", uvjerili smo se kako bi taj "projekt" trebao ubuduće funkcionirati.

Evo dojmova klape "Komiža", tradicionalne dalmatinske klape čija je "djelatnost" klapsko pjevanje. Rješenjem Ministarstva kulture od 14. ožujka 2008.,  klapsko pjevanje ima svojstvo nematerijalnog kulturnog dobra. Njihove dojmove objavljujemo na ovom blogu kao potvrdu naših sumnji da je, kao i neka druga kulturna dobra našega Grada, i Komuna (kao jedno od najznačajnijih kulturnih dobara) stavljena u svrhu i službu promocije pojedinih osoba koje već desetljećima iz Komiže crpe inspiraciju ali i opipljivije, dakle materijalne, vrijednosti. S jedne strane Komiža vidno propada (unatoč najoholijoj krilatici u komiškoj povijesti - Za još boju Komižu!) a s druge strane, pojedinci na njoj - zarađuju i grade svoj osobni boljitak! Dakle, evo i dojmova klape "Komiža":  

Prije 10-tak dana, nakon klapskih proba, zapjevali smo u akustičnom prostoru prizemlja Komune.

I sinoć, smo se zaputili u taj prostor, ali nas je pred vratima zaustavila - ZABRANA.

"Ne možete unutra kantat, Tonka (gradonačelnica) je zabronila!" - rekao je kustos Vojko.

U normalnim mjestima normalna je pojava da se u palačama i tvrđavama (Dubrovnik - Knežev dvor, Split - Deoklecijanova palača, Trogir - kula Kamerlengo) izvodi klapska pisma jer ista, kao nematerijalno kulturno dobro, prileži nepokretnim kulturnim dobrima dalmatinskih gradova.

E u komiškoj Komuni tomu više nije tako! Već iz postava izloženog u prizemlju jasno je da je Komuna postala - tzv. Eko muzej a u biti spomenik liku i djelu određene osobe koju se slavi izloženim fotografijama. Još kad bi na katu bile slike ruševina ugašenog "Neptuna" - pokojne riblje industrije, također "spomenik" nečijeg djela, tada bi sve ostalo u istome tonu i - u familiji.

Komuna, koja za našu lokalnu vlast simbolizira samo dio jednog dužeg (mnogima omraženog), naziva propalog totalitarističkog režima, nama predstavlja simbol otpora i domoljublja. Prije podizanja hrvatskog barjaka na kninskoj tvrđavi (kojega je u kolovozu 1995. godine nakon oslobođenja Knina podigao prvi predsjednik dr. Franjo Tuđman), najveći javno istaknuti hrvatski barjak (dug 16 m) bio je onaj kojega su hrvatski domoljubi podigli na komiškoj Komuni (a zatim ga i obranili!) 4. kolovoza 1990. godine. 

Od koga se to 1990.godine branio hrvatski barjak u Komiži i kakve to veze ima s tzv. Eko muzejom, pisat ćemo u kolovozu.