Sa svih strana - niču "prave" gajete
Ribarstvo u Komiži polako iščezava a gajete, prozvane "falkušama", niču na sve strane jer je biznis bio prava nakana od samoga početka (porinuća prve "replike").
Evo što je 27. prosinca 1999. o izvornosti ove replike za "Slobodnu Dalmaciju" napisao prof.dr.sc. Tonko pl. Tabain (1923-1010):
JA TAKO MISLIM I ARGUMENTIRAM
Komiška falkuša iz - Venecije
Komiška falkuša iz - Venecije
Izložena objašnjenja pokazuju dovoljno da gajeta-falkuša C.L. ne predstavlja pravu repliku naših povijesnih gajeta, već suvremenom tehnologijom solidno izgrađenu repliku mletačke galije, s profilom naše falkuše
Piše: Profesor dr. sc. Tonko TABAIN, Zagreb
Falkušu C.L. od njezine gradnje, porinuća, izložbe u Lisabonu i sve do danas prati zamjerni publicitet. Ona je rođena iz osebujne i hvalevrijedne višegodišnje djelatnosti kulturne ustanove ARS HALIEUTICA , što u prijevodu znači UMIJEĆE RIBARSTVA, te stvaralačkog rada proto-meštra Bakice. Ali unatoč tome što nas sve očarava svojom pojavom, zbog znanstvene istine pokušat ćemo pokazati da ona nije povijesna barka, prije bismo rekli da je njezin portret.
Poznato je da praktična filozofija obuhvaća poetiku (nauk o stvaranju i proizvođenju) i estetiku (nauk o krasnom, lijepom u umjetnosti i tehnici). Dizajn je pak nova riječ za stvaralaštvo u funkcionalnom i estetskom oblikovanju industrijskih predmeta, a ujedno i vrijednosno ocjenjivanje značenja tih predmeta za ljude i društvo. Zbog toga se i razlikuje dizajn u graditeljstvu od onoga u brodogradnji. U slučaju kojim se bavimo možemo govoriti samo o predindustrijskom, zanatskom dizajnu, i još uže o stvaralačkom udjelu proto-meštara u oblikovanju i gradnji barki.
Svako povijesno istraživanje traga prvo za pouzdanim podacima o iščezlom predmetu, a kada ih se nakupi dovoljno pristupi se rekonstrukciji predmeta. Istraživači Ars Halieutice otkrili su: nekoliko fotografija gajete-falkuše, šablonu pramčane i krmene statve, šest glavnoga rebra upitne vjernosti, podrtinu jedne manje gajete-falkuše, jednu relikviju falke, jednu maketu (ne model) neke gajete-falkuše, te bilježnicu jednog komiškog kalafata s vjerodostojnim podacima o glavnim dimenzijama neke falkuše i drugih manjih barki.
Naša prva primjedba odnosi se na jednu dimenziju gajete-falkuše. Na samom početku ovoga istraživanja 1986. godine objavljen je poster gajete-falkuše u boji, s čudnim dimenzijama 7,30 x 2,80 x 0,79 m, na što sam istraživačima AH obratio pozornost još 1995. godine kada sam im rekao da su te barke bile duže, a uže od napisanih na posteru. Glavni projekt rekonstrukcije ove barke prihvatio je glavne dimenzije jedne moguće gajete-falkuše (gajeta Paceta). Ali tu je došlo do pogrešne interpretacije dimenzije visine; naime u nacrtu je visina mjerena od kantira, što je proto-meštar Bakica ispravio kod trasiranja povisivši bok na sredini za 12 cm; zbog toga je morao produživati korbe i copule. Također, on je po zanatu izradio falke, jarbol i lantinu.
Drugi dokaz za našu tvrdnju je način konstrukcije gajete-falkuše C.L. Njezina je vanjska oplata izvedena suvremenom tehnologijom u obliku laminata formiranog od tri sloja lijepljenih platnica (dva uzdužna i jedan dijagonalni). Laminirana gradnja je primijenjena također za pramčanu i krmenu statvu, jarbol i lantinu, što je sve nedopustivo za repliku tradicionalne barke.
Dosad izloženo pokazuje jasno da je proto-meštar Bakica suautor ove rekonstrukcije.
Konačno, a po našoj prosudbi najbolnije odstupanje od hrvatske povijesne gajete je činjenica da je u projektu rekonstrukcije uzeta forma trupa jedne mletačke galije. Istina je da su korčulanski proto-kalafati učili od venecijanskih, ali činjenica je i to da su stvaralačkim zanatskim dizajnom razvili vlastitu, svjetski poznatu i priznatu oblu formu, posve različitu od jako izbačenih rebara galija. A na korčulanskim su škverovima izgrađene mnoge i premnoge gajete-falkuše. Te su barke, dakle, mogle imati samo oblu formu središnjih rebara, konstruiranih korčulanskom metodom koja je objavljena 1995. Pokazalo se, međutim, da su imali potpuno pravo stari korčulanski brodograditelji kad su istraživače AH uvjeravali: "Vi ionako nećete moći razumjeti to znanje".
Izložena objašnjenja pokazuju dovoljno da gajeta-falkuša C.L. ne predstavlja pravu repliku naših povijesnih gajeta, već suvremenom tehnologijom solidno izgrađenu repliku mletačke galije, s profilom naše falkuše.
Poznato je da praktična filozofija obuhvaća poetiku (nauk o stvaranju i proizvođenju) i estetiku (nauk o krasnom, lijepom u umjetnosti i tehnici). Dizajn je pak nova riječ za stvaralaštvo u funkcionalnom i estetskom oblikovanju industrijskih predmeta, a ujedno i vrijednosno ocjenjivanje značenja tih predmeta za ljude i društvo. Zbog toga se i razlikuje dizajn u graditeljstvu od onoga u brodogradnji. U slučaju kojim se bavimo možemo govoriti samo o predindustrijskom, zanatskom dizajnu, i još uže o stvaralačkom udjelu proto-meštara u oblikovanju i gradnji barki.
Svako povijesno istraživanje traga prvo za pouzdanim podacima o iščezlom predmetu, a kada ih se nakupi dovoljno pristupi se rekonstrukciji predmeta. Istraživači Ars Halieutice otkrili su: nekoliko fotografija gajete-falkuše, šablonu pramčane i krmene statve, šest glavnoga rebra upitne vjernosti, podrtinu jedne manje gajete-falkuše, jednu relikviju falke, jednu maketu (ne model) neke gajete-falkuše, te bilježnicu jednog komiškog kalafata s vjerodostojnim podacima o glavnim dimenzijama neke falkuše i drugih manjih barki.
Naša prva primjedba odnosi se na jednu dimenziju gajete-falkuše. Na samom početku ovoga istraživanja 1986. godine objavljen je poster gajete-falkuše u boji, s čudnim dimenzijama 7,30 x 2,80 x 0,79 m, na što sam istraživačima AH obratio pozornost još 1995. godine kada sam im rekao da su te barke bile duže, a uže od napisanih na posteru. Glavni projekt rekonstrukcije ove barke prihvatio je glavne dimenzije jedne moguće gajete-falkuše (gajeta Paceta). Ali tu je došlo do pogrešne interpretacije dimenzije visine; naime u nacrtu je visina mjerena od kantira, što je proto-meštar Bakica ispravio kod trasiranja povisivši bok na sredini za 12 cm; zbog toga je morao produživati korbe i copule. Također, on je po zanatu izradio falke, jarbol i lantinu.
Drugi dokaz za našu tvrdnju je način konstrukcije gajete-falkuše C.L. Njezina je vanjska oplata izvedena suvremenom tehnologijom u obliku laminata formiranog od tri sloja lijepljenih platnica (dva uzdužna i jedan dijagonalni). Laminirana gradnja je primijenjena također za pramčanu i krmenu statvu, jarbol i lantinu, što je sve nedopustivo za repliku tradicionalne barke.
Dosad izloženo pokazuje jasno da je proto-meštar Bakica suautor ove rekonstrukcije.
Konačno, a po našoj prosudbi najbolnije odstupanje od hrvatske povijesne gajete je činjenica da je u projektu rekonstrukcije uzeta forma trupa jedne mletačke galije. Istina je da su korčulanski proto-kalafati učili od venecijanskih, ali činjenica je i to da su stvaralačkim zanatskim dizajnom razvili vlastitu, svjetski poznatu i priznatu oblu formu, posve različitu od jako izbačenih rebara galija. A na korčulanskim su škverovima izgrađene mnoge i premnoge gajete-falkuše. Te su barke, dakle, mogle imati samo oblu formu središnjih rebara, konstruiranih korčulanskom metodom koja je objavljena 1995. Pokazalo se, međutim, da su imali potpuno pravo stari korčulanski brodograditelji kad su istraživače AH uvjeravali: "Vi ionako nećete moći razumjeti to znanje".
Izložena objašnjenja pokazuju dovoljno da gajeta-falkuša C.L. ne predstavlja pravu repliku naših povijesnih gajeta, već suvremenom tehnologijom solidno izgrađenu repliku mletačke galije, s profilom naše falkuše.
 |
| U Komiži se preinačuje povijest svega pa i drvene brodogradnje |
Primjedbe
Objavi komentar