KAKAV JE ODNOS POJEDINACA KOJI PREDVODE KOMIŠKI TURIZAM PREMA KLAPSKOJ PJESMI?

U cijelosti prenosimo Priopćenje Hrvatskog kulturnog društva „Komiža“ u okviru kojeg djeluje klapa „Komiža“:

Prema Rješenju Ministarstva kulture RH, klapska pjesma ima svojstvo nematerijalnog kulturnog dobra.

Pa iako klapska pisma u Komiži ima vrlo dugu tradiciju, stječe se dojam kako ovo kulturno dobro još uvijek nije „prepoznato“, barem ne od onih kojima je povjereno upravljanje turizmom – djelatnošću u kojoj Komiža vidi svoju šansu.

I dok se komiška nepokretna kulturna baština može razgledati svakodnevno (ribarska zbirka u Komuni) ili barem jednom tjedno (sakralni objekti), klapska pisma, kao živo kulturno dobro tradicionalne ribarske Komiže, ostaje neotkrivena onima koji posjete ovo mjesto.

Stječe se dojam da se komiška vlast i odgovorni turistički radnici već godinama nastoje „utopiti“ u sivilo, nastojeći od Komiže stvoriti još jedno neprepoznatljivo globalno selo s ponudom kakve ima posvuda po svijetu (a osobito tamo gdje uopće nemaju za ponuditi ničeg vlastitog). Iako u Komiži „de jure“ djeluju 3 klape, klapska pisma se, kao kulturno dobro, već godinama predstavi tek na 1 ili 2 koncerta tijekom čitavog ljeta.

Za zapitati se: U čemu je problem? U klapama, klapskim pjevačima ili čelnim ljudima Grada i Turističke zajednice?

Do prošloga ljeta obje opcije su bile otvorene ali...

U studenome 2009. godine započela je djelovati klapa „Komiža“. Već u proljeće 2010. godine odgovornima u Gradu Komiži ponudili smo održavanje glazbeno-gastronomske manifestacije „Kanat uz fogun“. Predlagali smo održavanje više pravih ribarskih noći u izvornom ambijentu (umjesto one jedne patvorene, prve subote kolovoza, u vrijeme kad je Komiža ionako prepuna a koja je postala „ješkom“ za nešto što s tradicijom nema nikakve veze). Držeći se krilatice „nije važno što se predlaže, već tko predlaže“, odgovorni nisu iskazali interes pa smo na žalu Lucica, uz pomoć Jerka Marinkovića i njegove obitelji, sami testirali smo svoj „pilot–projekt“. Koliko smo uspjeli u svojem predstavljanju dalmatinske klapske pisme uz miris pečene ribe „ol mase“ ostavljamo na prosudbu onima koji su nazočili.

Osim toga, održavali smo samostalne koncerte na rivi i trgovima naše Komiže i susjednoga Visa. To je bio velik „zalogaj“ za klapu koja je do tada djelovala tek malo više od pola godine ali smo učinili značajan iskorak i predstavili klapsku pismu i  tradicionalnu ribarsku Komižu.

A kako su odgovorni vrednovali naš pokušaj osmišljavanja turističke sezone?

Na kraju godine jednako nam je „zahvaljeno“ kao i onima čije se djelovanje već godinama svodi na puko održavanje klapskih „hladnih pogona“ ili  „velikodušno“ održavanje jednog ili dva koncerta tijekom čitave turističke sezone sezone.

Tijekom proljeća 2011. očekivali smo kako će gradska vlast i nova uprava TZ Komiža pokušati učiniti iskorak i angažirati sve klapske „snage“, ili barem one koji to žele, s ciljem prezentiranja iskonske tradicionalne ribarske Komiže. Prema svemu sudeći, to se neće dogoditi jer je turističko-kulturna politika ostala jednako nemaštovita u svojoj velikoj želji da se utopi u sivilo. A prezentacija sivila zahtijeva mnogo manje rada i mašte i shodno tome daje i – „rezultate“.

Odgovorni za ovakav maćehinski odnos prema klapskoj pismi i klapskim pjevačima i nadalje će ono malo novca zarađenog od turizma trošiti na neprepoznatljive „projekte“, i nadalje će bezuspješno pokušavati od Komiže učiniti kopiju nekih drugih odredišta, npr. Zrča. Njihovom „zaslugom“, ostatat će zakinut komiški turizam a prikraćeni brojni gosti koji dolaskom u Komižu žele upoznati baš onu izvornu Komižu a ne neku drugu kakvu mogu pronaći baš svuda. I nadalje će se prezentirati patvorena Komiža umjesto tradicionalna, ribarska. S takvom Komižom, ostatat će zakinuta i klapska pisma, kao nematerijalno kulturno dobro.

Klapa „Komiža“ nije protiv drugih oblika zabave (koji se najavljuju i novčano potiču). Klapa „Komiža“ nije ni protiv užanci drugih klapa koje već godinama „čuvaju“ klapsku pismu na način koji one smatraju prikladnim.

Međutim, klapa „Komiža“ podiže svoj glas PROTIV činidbe štete nad klapskom pjesmom kao nematerijalnim kulturnim dobrom. Klapa „Komiža“ prokazuje pojedince kojima smo tijekom prošle sezone (2010.) besplatno pokazali kako (i KADA) bi trebalo prezentirali našu, komišku turističku (i kulturnu) ponudu, a oni od toga, očigledno, ništa nisu naučili.

Klapa „Komiža“, za razliku od nekih drugih klapa, nije nastala ukazima ili dekretima *.

* Iz dopisa udruge „Lavurat za poja“ od 4.1.2010:

Dakle, kako vjerujemo da znate, a trebali bi znati, jer su sadašnji gradonačelnici ili dogradonačelnici u prošlom mandatu kada smo suglasno formirali mušku otočnu klapu „LIKET“ (sredinom 2007.) bili članovi poglavarstva ili gradskih vijeća, kada smo svi skupa deklarirano rekli „Da idemo u formiranje takve jedne klape, a voditelj će se plaćati iz gradskih proračuna“. Kako vidimo „takva jedna klapa“ vas košta 24.000,00 kuna i to samo „hladan pogon“, primanja voditelja, a i to je minimalno.

Dopis su potpisali Josip Repanić, voditelj sekcije i predsjednica Mira Karuza Campanello)

Stoga ni njeno djelovanje ne ovisi o volji drugih. I nadalje će je pokretati ljubav prema klapskoj pismi a oni koji to prepoznaju moći će nas i nadalje slušati jer klapska pisma, kao kulturno dobro, više vrijedi ukoliko se izvodi i – sluša.